Prvi razred

 Ep_o_Gilgamesu.pdf (4,3 MB)

 Prolog epa govori uopće o Gilgamešu, koji je bio jedna trećina čovjek a dvije trećine bog. Gilgameš se opisuje kao jako lijep i mudar čovjek koji je gradio prelijepe hramove i velike gradske zidine. Međutim, i pored njegovih vrlina, kada je počeo svoju vladavinu bio je despot. Gilgameš je radio razne grozote svom narodu (npr. silovao je svaku ženu koja bi mu se svidjela). Bogovi su uvidjeli patnju Gilgameševog naroda i stvorili su Enkidua, čovjeka divljine, koji je bio ravan Gilgamešu.

Enkidu je bio divlji čovjek. Kada ga je jedan lovac ugledao u divljini doveo mu je prostitutku da bi ga vratio u civilizirani svijet . Enkidu je stvarno postao normalan čovjek. Kada je saznao šta Gilgameš radi svome narodu, otišao je u Uruk i našao Gilgameša. Nakon što su se tukli čitavu noć, sprijateljili su se. Odlučili su zajedno ići u avanture.

Oni prvo odlaze u zabranjnu šumu da posijeku drva. Tu ih napada čudovište Humbaba, kojeg pobjeđuju. Pri povratku u Uruk, nakon što je odbio imati ljubavne odnose s božicom, bore se i pobjeđuju nebeskog bika poslanog s neba. Bogovi odluče kazniti Enkidua. Enkidu umire, a Gilgameš je emocionalno slomljen. Nakon toga Gilgameš odlazi u potragu za besmrtnošću. Ne uspijeva je dobiti i umire kao smrtnik.

Hiljadu i jedna noc - izbor.pdf (360,4 kB)

 Hiljadu i jedna noć je zbirka dužih i kraćih priča koje su nastale u periodu od 9. do 14. vijeka. Najstariji dijelovi ove zbirke najvjerovatnije potiču iz Indije, a Arapima su došli preko Perzije, ali to je svakako zbirka arapskih priča, novela, bajki, stihova, pa čak i romana. Osnova cijela ova zbirka je priča o Šeherzadi.

"Hiljadu i jedna noć" je poput nekog nedoglednog okeana sakupila moćne bujice maštovitog pripovjedačkog umijeća čitavog Istoka. Istočnjački carevi i veziri, narodi i plemena – pozdravljaju nas osmijehom, prije nego što će se izgubiti u valovima koji se nad njima sklapaju. Na sreću, dok je Šeherzadine priče, nisu iščezli u nepovrat.

Okvirna priča ove knjige je priča o Šeherzadi i caru Šahrijahu. To je zatvorena i samostalna pripovjedna cjelina. U Šeherzadinom pričanju pojavljuju se ličnosti koje također pripovjedaju, ne samo svoju sudbinu, nego i ono što su čuli kao posebnu pripovjetku. Tako nastaju nove priče. I sama kompozicija "Hiljadu i jedne noć" je veoma složena. Najbolje bi se mogla predstaviti u koncentričnim krugovima, u kojima je najširi onaj o Šeherzadi i Šahrijahu, a sve druge priče pojavljuju se kao uži koncentrični krugovi.

Homer-Ilijada.pdf (1,1 MB)

"Ilijada” je epski spjev. Nastao je, pretpostavlja se, u VIII vijeku stare ere, negdje u Grčkim naseobinama rasutim po obalama Male Azije; tamo je bio grad Ilij (Troja). Tamo je, kako su stari Grci vjerovali, živio i pjesnik Ilijade Homer. Ilijada se, kao i brojne druge, junačke epske pjesme slične našim narodnim, bavi događajima iz trojanskog rata, koji je po starogrčkim predanjima trajao deset godina. Sem "Ilijade”, od svih tih pjesama i epova sačuvana je još samo "Odiseja”, a koja se nadovezuje na taj rat i bavi se poviješću vojskovođe Odiseja kome je, poslije zauzeća grada, trebalo jos deset godina da se vrati na svoju rodnu Itaku, svojoj vjernoj ženi Penelopi. "Ilijada” počinje sukobom glavnog helenskog junaka Ahileja i glavnog helenskog vojskovode, Agamemnona, Ahilejevom srdžbom i povlačenjem iz borbe, zbog čega ginu mnogi Grci, uključujući i njegovog prijatelja Patrokla.
Ahilejev gnjev usmjerava se na Patroklovog ubicu Hektora iza čega Ahilej ponovo odlazi u boj i ubija tog trojanskog junaka. Na kraju, trojanski kralj Prijam dolazi da otkupi tijelo svog sina Hektora. Ahilej, koji je prije toga, dan za danom, vukao oko zidina Troje Hektorov leš vezan za bojna kola, na kraju popušta, a spjev se završava svećanim sahranjivanjem Hektora u Troji.

Marin Drzic - Dundo Maroje.pdf (4,7 MB)

Dundo Maroje je zaslužno najslavnija i najviše prikazivana i objavljivana Držićeva komedijaU ovom djelu govori se o starcu koji se zove Dundo Maroje i njegovu sinu Maru. Dundo je dao svome sinu pet tisuća dukata i poslao ga u Firencu. Maro ne odlazi u Firencu nego u Rim. Tamo susreće gospođu Lauru na koju troši dukate što mu ih je otac dao. Saznavši za to, Dundo Maroje odlazi u Rim sa Marovom zaručnicom. Na kraju djela ocu ostaju tri tisuće dukata, a Maro ostaje bez Laure ali zato dobiva nasljedstvo.

Pakao.pdf (6,4 MB)

 Na početku spjeva Dante je u mračnoj šumi, simbolu grijeha i zaborava na Božiju milost, u koju je zalutao na polovici svoga života, tj. u 35. godini. Želi se uspeti na brdo obasjano suncem (alegorija duhovnog spasenja), no u tome ga priječe tri zvijeri: gepard, lav i vučica (vjeroVatno znak za putenost, oholost i lakomost). Od njih ga oslobađa Vergilije. Vergilije je Danteov književni uzor, ali i simbol razuma, pa će uz njegovo vodstvo Dante proći paklom i čistilištem, dok će ga kroz raj voditi Beatrice, simbol Božje milosti bez koje nije moguće dosegnuti blaženstvo.

Sofokle - Antigona.pdf (2,9 MB)

  Antigona (Ἀντιγόνη) Sofoklova je tragedija iz V stoljeća p.n.e.  Podijeljena je u sedam činova, a radnja je smještena u antičkom gradu Tebi, u nemirno vrijeme vladavine kralja Kreonta, vrijeme sukoba. (Tukidid opisuje: otac je radio o glavi sinu, sin ocu, brat bratu.)

Glavna tema u Antigoni je nošenje pojedinca s boli i patnjom, uzrokovanom kada se neko (Kreont) uporno protivi božjim propisima ili željama i odbija pustiti sudbinu okolnostima, što dovodi do bolnog (Kreontovog) otkrivanja istine i na kraju do osvete njegovom ponašanju. Iz toga izvlačimo pouku da se ne treba protiviti sudbini i raditi protiv morala.